Nalazi se u samom centru grada na desnoj obali reke Crnice. Izgradnja je počela 1862. godine da bi posle urušavanja crkva bila završena 1898. Rađena prema projektu Jovana Ilkića, crkva je podignuta u srpsko – vizantijskom stilu, ima osnovu jednobrodne građevine, sa kupolom okrugle osnove nad naosa.
Na njenom zapadnom kraju nalazi se kula zvonara u stilu romanike. Unutrašnjost je izvedena u baroknom stilu, osnova drvenog ikonostasa rađena je u Beogradu dok su ikone na njemu iz Rusije. Posvećena je Svetom Ocu, Bogu Sinu i Svetom Duhu. Sveta Trojica je slava crkve i grada Paraćina.


Nalazi se u selu Lešje kod Paraćina na planini Babi okružen izvorima lekovite vode. Hram, čiji je ktitor župan Vukoslav, posvećen je Presvetoj Bogorodici. Datira iz 14. veka a obnovljen je u 17. veku za vreme episkopa Nikanora.
Manastir je posebno posećen u vreme manastirske slave, Pokrova Presvete Bogorodice, 14. oktobra.
Nalazi se na oko 10km istočno od Paraćina na putu ka Zaječaru, u selu Izvor. Posvećen je Svetoj Petki i mogao bi biti zadužbina kralja Milutina iz 13. veka (manja crkva sa česticama mošti Svete Petke) ili verovatnije Stefana Musića, sestrića kneza Lazara iz 14. veka (veća crkva gde se nalazi oltar).
U blizini manastira izviru lekovite vode, koje, veruje se leče očne bolesti. Slava manastira je 8. avgusta.


smešten je kraj reke Crnice, u izletištu Sisevac, 12 km istočno od manastira Ravanica. Potiče s kraja 14. veka i pominje se u povelji kneginje Milice iz 1398. godine. Ktitor je monah Sisoje, duhovnik kneza Lazara.
Hram je posvećen Hristovom Preobraženju a slava manastira je 19. avgusta.
Kod sela Zabrega, uz reku nalaze se ostaci manastira Namasija (iz 14. veka). Po predanju, ktitor je Knez Lazar, a hram je posvećen Svetom Nikoli. Istraživanja su potvrdila da je u srednjem veku ovde postojao značajan manastirski kompleks sa crkvom posvećenom Svetom Nikoli, o čemu svedoče ostaci još oko 10-ak crkvišta. Ovaj manastirski kompleks je jedan od najznačajnijih u ovom delu Srbije. Crkva posvećena Svetom Nikoli konzervirana je i obnovljena u jednom malom delu.
Na levoj obali reke Crnice nalaze se ostaci crkve Svetog Jovana Glavoseka (iz 5. ili 6. veka), a smatra se da je na ovom prostoru bio najveći utvrđeni grad u Pomoravlju po kome se ceo ovaj kraj zvao Petrus. Niže, na desnoj obali reke, nalaze se ostaci crkve posvećene Blagoj Mariji Petruškoj.


Manastir se nalazi u selu Svojnovo, na levoj obali Velike Morave, na obroncima planine Juhor. Prvobitna crkva na mestu današnjeg manastira bila je posvećena rođenju Presvete Bogorodice i zvala se Mala Gospojina. Zadužbina je srpskog kneza Lazara i sagrađena je tokom 14. veka.
Za vreme svoje vladavine, Turci su srušili crkvu, a obnovio ju je Vožd Karađorđe. Prema predanju, kada je Karađorđeva vojska zanoćila na mestu porušene crkve, Voždu se u snu javio Sveti Nikola i rekao mu da na tom mestu podigne ponovo crkvu i posveti je njemu, što je Karađorđe i uradio 1812. Danas se kao manastirske slave obeležavaju i Mala Gospojina 21. septembra i Sveti Nikola 19. decembra. Pored crkve izviru vode koje se smatraju lekovitim. Jedna od njih leči samo bolesti očiju dok je druga lekovita kod svih bolesti.